Nemački tragovi duž Dunava - putovati, susretati, doživeti
  • E6_02_titel.jpg

1910. godine je Novi Sad imao tačno 33.590 stanovnika, od koji su 7.000 bili Nemci. Od 1919. godine se Novi Sad razvija u privredni i kulturni centar Nemaca u Jugoslaviji. Oni započinju sa osnivanjima svojih udruženja i 1919. godine se pojavljuje prvi nemački dnevni list u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. 1922. godine se osniva „Agraria“, jedno centralno poljoprivredno kreditno udruženje.

Za različite političke, privredne, kulturne i društvene organizacije Nemaca je podignuta jedna centralna zgrada. U tu svrhu je 1929. godine pod rukovodstvom Josifa Menrata inicirano jedno građevinsko-akcionarsko društvo. Iste godine počinje – po planovima arhitekte Oskara Pakvora (Pakwor) i građevinara Filipa Šmita (Philipp Schmidt) – izgradnja zgrade „Habag“. To, 1931. godine završeno zdanje, će postati neka vrsta centra Nemaca u Vojvodini, u kome će se održati sve značajne društvene i kulturne manifestacije. Toj svrsi će zgrada služiti nepunih 13 godina. Sledstveno Drugom svetskom ratu, će bogato kulturno i društveno delovanje Nemaca u Novom Sadu biti ugašeno. Nakon oktobra 1944. godine je u Novom Sadu ostalo tačno 300 Nemaca.

Palata je prilikom jednog ,bombardovanja doživela znatna oštećenja; po njoj izgrađena zgrada se nalazi u ulici Vase Stajića 2.

Nemački školski razred u Novom Sadu, oko 1930. godine.


Palata „Habag“ – sedište poljoprivrednog kreditnog udruženja „Agraria“.