Nemački tragovi duž Dunava - putovati, susretati, doživeti
  • 044_09_Pf1_titel.jpg

Banja Bad Šenborn (Bad Schönborn) leži na severozapadu Baden-Virtemberga (Baden-Württemberg), u okrugu Karlsruea (Karlsruhe). Ovo mesto, sa svojih 12.000 stanovnika, je poznato po svojim termalnim sumpornim i slanim izvorima. Bad Šenborn zapravo postoji tek od 1971. godine, kada su u okviru jedne široke opštinske reforme dva susedna mesta – Bad Langenbriken (Bad Langenbrücken) i Bad Mingolshajm (Bad Mingolsheim) spojena u jedno.

Istorija ovih obeju naselja seže daleko natrag u Srednji vek. Mingolshajm se dokumentovano spominje već 773., a Langenbriken 1269. godine. Arheološke iskopine ukazuju na to, da su se ljudi ovamo naselili već u ranom Gvozdenom dobu. Oba naselja su stolećima spadala pod episkopiju Špajer (Hochstift Speyer), sledstveno čemu su bila katolička. U banju se prvo razvija Langenbriken: knez-episkop Franc Kristof fon Hiten(Fürstbischof Franz Christoph von Hütten) naređuje 1766. godine ovde izgradnju prvog sumpornog kupatila. Nakon prvih pokušaja u 19. veku, banjski pogon u Mingolshajmu započinje oko 1930. godine.

Vihori Drugog svetskog rata donose ovamo skoro 600 podunavskih Švaba iz tadašnjeg Parabuća/nemački Parabutsch (danas Ratkovo, okrug Odžaci). Posle više godina provedenih u bekstvu i po izbegličkim logorima, oni u Langenbrikenu, zavhaljujući podršci gradonačelnika, dobijaju šansu za novi početak. Oni tu izgrađuju kuće, najvećim delom sopstvenim rukama i uz međusobnu pomoć. Tako nastaje jedno naselje, kome starosedeoci davaju naziv „Bačka“. Od 1987. godine Bad Šenborn neguje partnerski odnos sa domovinskom mesnom zajednicom Ratkovo.

Na toj osnovi su podunavske Švabe mogle urediti jedan zavičajni muzej. On informiše o njihovoj istoriji u Ratkovu od doseljenja tamo do Drugog svetskog rata – sa jednim velikim modelom sela, crkvenim predmetima, mnogim nošnjama, komadima nameštaja i alatkama iz zanatstva i poljoprivrede.

Veza ratkovačkih Švaba sa njihovim srpskim rodnim mestom je dugo vremena bila potpuno prekinuta. Danas oni uvek iznova organizuju putovanja tamo, u kojima u međuvremenu rado učestvuje i generacija njihovih unuka. U zadnjim godinama se iz prvobitnih poznanstava između bivših i sadašnjih Ratkovčana sve više razvijaju prijateljstva.


Vrh tornja crkve Sv. Nepomuka iz Ratkova, oko 1910. godine



Zidna tašna za češljeve, oko 1940. godine.

Zanimljivosti

Zavičajni muzej domovinske mesne zajednice Ratkovo (Heimatmuseum der Heimatortsgemeinschaft Parabutsch)
TTrechterweg 2, 76669 Bad Schönborn / Langenbrücken
Tel.: 07253/4478
Radno vreme: svakog četvrtka i svake 1. nedelje u mesecu, 15 – 18 sati, ili po dogovoru
http://hog-parabutsch-heimatmuseum.de