Nemački tragovi duž Dunava - putovati, susretati, doživeti
  • 046_RF4.jpg

Gerlingen, grad sa 19.000 stanovnika, se severozapadno graniči sa Štutgartom (Stuttgart), ali ipak spada pod okres Ludvigsburg (Ludwigsburg). Gerlingen je danas jedno bogato i lepo doterano mesto, koje profituje s jedne strane od vinarstva, a s druge strane od ovdašnjih firmi; ovde, naprimer, privredno snažni snabdevač automobilske industrije Boš (Bosch) ima svoju glavnu upravu.

797. godine se Gerlingen po prvi put spominje dokumentovano. Ali u grad se naselje razvija tek nakon 1.200 godina, kada, 1958. godine, Gerlingen stiče gradska prava. Do toga pre svega dolazi zbog izuzetnog porasta broja stanovnika nakon rata. Za samo 15 godina se on sa 3.800 povećava na 10.000. Toj značajnoj promeni, a time i privrednom razvoju mesta doprinose u velikoj meri i begunci i prognanici iz istočne Evrope. Među njima i mnoge podunavske Švabe. Tako većina iz mađarskog Žambeka (mađarski Zsámbék, nemački Schambek) proteranih stanovnika ovde pronalazi novi dom.

To objašnjava, zašto Gerlingen danas neguje posebno uske odnose sa Mađarskom. 1969. godine grad preuzima patronat za domovinski savez Nemaca iz Mađarske (Zemaljski savez Baden-Virtemberg/Landesverband Baden-Württemberg). Time se on obavezuje da će u posebnoj meri podržavati svoje, iz Mađarske potičuće stanovnike. To važi naročito za kulturne aktivnosti.

Tako Savezni švapski bal (Bundes-Schwabenball) Nemaca iz Mađarske od 1976. godine svake godine u aprilu privlači više stotina ljudi iz cele Nemačke u Gerlingen. Od 1987. godine grad neguje partnerski odnos i sa mađarskim mestom Tatom. Uske odnose Gerlingena sa Mađarskom još posebno ilustruje i ličnost gradonačelnika Georga Brenera (Georg Brenner), koji se na tom položaju nalazi od 1999. godine: on je, naime, od 2007. godine predsednik Nemačko-mađarskog društva (Deutsch-Ungarische Gesellschaft), koje postoji sa ciljem, da pojača prijateljske odnose s Mađarskom i njenim ljudima, dajući tako svoj doprinos boljem razumevanju među narodima.

Da su nekada kao stranci pridošle podunavske Švabe danas sastavni i neotuđivi deo gradskog društva, pokazuje i Gradski muzej Gerlingen. On je 1980. godine otvoren u jednoj istorijskoj školskoj zgradi. Muzej poseduje obimnu zbirku, vezanu za nemačke naseljeničke oblasti u Mađarskoj, a posebno za Žambek i Hartavu, tj. Kartu (mađ. Harta, nem. Hartau). Taj Muzej Nemaca iz Mađarske je integriran u Gradski muzej. Dve uređene sobe sa kitnjasto obojenim komadima nameštaja odvode posetioce u u prohujali seljački svet. U više odeljaka muzej pokazuje predmete iz poljoprivrede, domaćinstva i religioznog života, a veliki deo eksponata čine nošnje i tekstilne rukotvorine.


Mađarsko-nemačke nošnje na Saveznom švapskom balu (Bundes-Schwabenball), 1988 god.



Kamena ploča sa jedne kuće-muljače u Žambeku (mađ. Zsámbék, nem. Schambek), 1912. godine



Platno sa vezenim mustrama, 1896. godine

Zanimljivosti

Gradski muzej Gerlingen/Muzej Nemaca iz Mađarske
Weilimdorfer Str. 9-11, 70839 Gerlingen
Tel. 0049 (0) 7156 - 205 366Radno vreme: utorkom 15–18.30 sati, nedeljom 10-12 i 14-17 sati
(u avgustu zatvoreno!)
Ulaz slobodan, vođstva po dogovoru
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.