Nemački tragovi duž Dunava - putovati, susretati, doživeti
  • beremend_07_titel.jpg

Naselje leži 45 km jugoistočno od Pečuja (Pécs). Tu se nalazi granični prelaz za Hrvatsku. U blizini sela, pored džade za Kašad (Kásád) se nalazi najjužnija tačka Mađarske. U blizini brda Haršanj (Harsány) je 12. avgusta 1687. godine odigrana jedna za ovu oblast odlučujuća bitka u turskim ratovima, koja je završila pobedom carskih trupa. Za svoje zasluge feldmaršal Fridrih grof od Veteranija (Friedrich Graf von Veterani) dobija od Leopolda Prvog Breme (mađ. Beremend, nem. Berend) na poklon. Ispočetka su se ovde naseljavale srpske porodice. Pojedinačno dolaze i Nemci, koji su iz ovdašnjeg krečnjaka pekli kreč. 1749. godine Marija Terezija (Maria Theresia) oblast poklanja grofovskoj porodici Esterhazi (Esterházy).

Pod njom mesto biva planski naseljeno Nemcima i Srbima, a doeseljavali su se i Mađari. Osim toga je ovde nastala jedna od najstarijih židovskih zajednica u komitatu (županiji) Baranji (Baranya). Groblje židovske zajednice je nakon Drugog svetskog rata premešteno na židovsko groblje u Pečuju. Različite etničke skupine mesta se doduše nisu izolovale jedne od drugih, ali su u okviru mesta stvarale „ostrva“. Pored etničkih su ovde postojale i religiozne raznolikosti. O tome danas svedoče tri crkve u Bremenu: katolička, reformirana i pravoslavna.

Breme od sredine 19. veka pripada kneževskoj porodici Šaumburg-Lipe (Schaumburg-Lippe), koja isušuje polja uz Dravu i podiže nasip. 1910. godine otvorena fabrika Portland-cementa i kreča znatno doprinosi modernizovanju životnih uslova, kao i razvoju privrede u mestu. Iste godine je izgrađena železnička pruga i mesto dobija telefonski priključak. U vremenu između svetskih ratova je u ovom multietničkom selu, a u znak građanskog razvoja, osnovano pregršt udruženja, od kojih Sportski krug postoji do danas.

Većina lokalnih mađarsko-nemačkih porodica biva na Duhove 1946. godine proterano u Nemačku. Cesta, koja prolazi levo od katoličke crkve, vodi na jedan brežuljak, u mesni vinograd. Tu se nalazi ekumenska Kapela pomirenja, koja je između 1993. i 1998. godine podignuta na inicijativu, a delimično i sa sredstvima proteranih Nemaca. Svečano otvaranje je održano na Duhove 1998. godine. Ceremoniji su prisustvovali rimokatolički i kalvinističko-reformirani biskupi iz Mađarske i Hrvatske. Kapela stoji za mir i pomirenje između svih naroda i religija i podseća na patnju proteranih Nemaca, kao i na strahote rata u Jugoslaviji.


Ekumenska Kapela pomirenja stoji za mir među narodima i religijama

Preporuke

Spomen-kuća Mendele
Kiss Ernő u. 9, 7827 Beremend

Iz jedne mađarsko-nemačke porodice potičući Ferenc Mendele (1934-1994) je jedna istaknuta i poznata ličnost ovog sela. Mendele je bio arhitekta i dugo vremena direktor Mađarske službe za zaštitu spomenika. Njegovo životno delo se može videti u njegovoj rodnoj kući, koja od 1996. godine fungira kao Spomen-kuća Mendele.