Nemački tragovi duž Dunava - putovati, susretati, doživeti
  • 04_Farkasgyepu_titel.jpg

Selo Farkašđepi (mađ. Farkasgyepű, nem. Wirtshäusl) sa svojih 400 stanovnika leži u komitatu (županiji) Vesprim (mađ. Veszprém, nem. Wesprim), udaljeno oko 7 km od Varošleda (mađ. Városlőd, nem. Waschludt). Ime tog naselja se sastoji od reči „farkas“ (vuk) i „gyepü“ (zaštita), što ukazuje na nekada veliku vučju populaciju ovde. Kada su početkom 18. stoleća vukovi nestali, izgrađena je sigurna „kraljevska cesta“ kroz naselje. Uz to je ovaj predeo pod kraljem Matijom (Matthias) u 15. veku bio omiljeno lovno područje. Tako je biskupija uz cestu otvorila krčmu. Od toga su nastala različita imena mesta, kao Čarda (Csárda), Kafanica (Korcsmácska), Gladujući (Koplaló) – kao i još uvek aktuelni, od nemačkog stanovništva potičući naziv Krčmica (Wirtshäusl). Višejezičnost mesta se održala do danas.

Između Vesprimske biskupije i prvih nemačkih stanovnika verovatno nije potpisan nikakav naseljenički ugovor. Pošto je u susednom mestu 1753. godine osnovana staklara, kod prvih doseljenika se uglavnom radilo o njenim radnicima. 1756. godine se u šumi Mihaela (Michael) Kostajgera gradi daljnja staklara, zbog čega se mnogo radnika te fabrike doeseljava u Farkašđepi.

Biskup će lično tek početkom 19. veka početi nemačke doseljenike doseljavati planski.

Početak šumske privrede u šumama biskupije je za selo delovao kao privlačna snaga. Zahvaljujući radnim mogućnostima u blizini, je broj stanovnika rastao tako brzo, da je naselje 1863. godine oficijelno postalo samostalno, a 1872. g. je tamo čak izgrađena i škola.

1880. godine je mesto imalo 305 stanovnika, čime su životne mogućnosti predela dosegle svoje granice. Stoga dolazi do prvog vala iseljenja. Kako ovde nije bilo mogućnosti za uzgajanje žita, biskupija naređuje da se za stanovnike Farkašđepija deo šume oko naselja raskrči, da bi se tako stvorile nove životne mogućnosti i smanjila iseljenja.

Kod popisa stanovništva 1941. godine, se 56% stanovništva izjasnilo kao nemačko.

20. januara 1948. g. je proterano 110 nemačkih stanovnika. 23 porodice i dve pojedinačne osobe. Pet porodica je smelo da ostane.

Selo Farkašđepi je pored prirodnih lepota okolnih šuma poznato i po lekovitom dejstvu svog vazduha. Već je početkom 20. veka tu otvorena šumska škola za decu sa disajnim problemima. Iz te škole će se kasnije razviti jedan slavni plućni sanatorijum, u koga će biti primljeni i odrasli pacijenti. I dan danas se još ovde leče ljudi sa bolestima disajnih organa iz cele zemlje.

Vredna viđenja je rimokatolička crkva „Pohođenje Marije“. Vesprimski biskup Karolj (Károly) Hornig je naredio građenje te crkve, koja je svečano otvorena 1909. godine. Nad ulazom se nalazi njegov grb.

1909. godine izgrađena rimokatolička crkva


Grb biskupa od Vesprima iznad ulaza crkve

Saveti i dogadaji

Zavičajni muzej Farkasgyepű
Petőfi Sándor utca 15., 8582 Farkasgyepű
Telefonski broj: +36 (0)89 358 175 i +36 30 339 6776
Internetadresa: www.farkasgyepu.hu/intezmeny/muzeum
Radno vreme: ponedeljak, sreda 7.30-15.30; utorak, četvrtak 11.45-20.45; petak 7.30-13.30; subotom i nedeljom zatvoreno

U muzeju možete upoznati istoriju sela i nekadašnje seoske škole.