Nemački tragovi duž Dunava - putovati, susretati, doživeti
  • 22a_Papa-foter.jpg
  • DSC00800.jpg
  • 22_Papa_foter.jpg

Grad Papa (Pápa), jedan od najlepših baroknih gradova Mađarske, se nalazi nedaleko od Vesprema (mađ. Veszprém, nem. Wesprim). Istorija grada je usko povezana sa istorijom porodice Esterhazi (Esterházy). U Srednjem veku Papa važi kao značajni trgovački centar, a kasnije grof Franc (Ferenz/Franz) Esterhazi jednim dekretom dozvoljava doseljavanje Židova u grad.

U Papu su došle dve grupa Nemaca. Prvu sačinjavaju nemački vojnici, koji su između 1651. i 1655. godine ovde smešteni radi borbe protiv Osmanlija, a drugu građanstvo sa nemačkim maternjim jezikom. U imatrikulacijskim knjigama su zabeležena zanimanja doseljenika. Na početku su najviše dolazili artiljerci i hajduci, u ono doba čuveni i visoko cenjeni borci protiv Osmanlijskog carstva. Kod druge generacije Nemaca, koja se doseljava od 1660. godine, se pronalaze zanimanja, kao zidar, tesar, tkač, svećar, vršilac i ilidžar. Majstorska generacija nemačkih zanatlija je uglavnom bila austrijskog porekla i ona se prilagođuje gradskom životu i izgrađuje porodične odnose sa mesnim građanstvom.

U 17. stoleću dolazi, treći val nemačkih doseljenika u Papu, smestivši se u donjem delu grada. Tako Papa u to doba postaje značajni industrijski i trgovački centar u zapadnoj Prekodunavskoj regiji (mađ. Dunántúl, nem. Transdanubien). Esterhazijevi podržavaju esnafe i obezbeđuju njihovo zanimanje; pre svega kod zidara, kamenorezaca i krovara, koji su najvećim delom bili nemačkog porekla. Uz to Papa neguje uske trgovačke odnose sa Bečom (Wien), Gracom (Graz), Salcburgom (Salzburg) i Bratislavom (Pressburg).

Na mestu današnjeg muzeja bojenja u plavo Karl Fridrih Kluge (Carl Friedrich Kluge) iz Šlezije (Schlesien) 1786. godine otvara fabriku bojenja u plavo. Ona predstavlja jednu od najstarijih manufaktura Srednje Evrope i stoji danas pod zaštitom spomenika. Mada je 1956. godine zatvorena, njeno uređenje je do danas ostalo potpuno očuvano i čak i funkcionalno. U zamku porodice Esterhazi, koji je po planovima Jožefa Grosmana (József Grossmann) izgrađen na mestu jednog srednjovekovnog zamka, je danas smešten mesni istorijski muzej.


Crkva Sv. Stefana je sa svoja dva tornja izgrađena u baroknom stilu



Bunar u Papi