Länder:
|Podunavsko-švapska naseljenička oblast u sredogorju Mađarske (Magyar-középhegység) obuhvata predele u zapadnom delu Mađarske. Ovi se pružaju od severne obale Blatnog jezera (Balaton), preko Dunava sve do slovačke granice. Još najranije su u upotrebi nazivi triju glavnih predela, u kojima žive nemačke manjine: Verteš pobrđe (Vértes-hegység) Bakonjska šuma (Bakonyerdö) i Budimska šuma (Budai-hegység). Zadnji je dobio ime po zapadnom, od 1873. godine samostalnom delu Budimpešte (Budapest), glavnom gradu Mađarske.
„Švapska Turska“ (Sváb-Törökország) je prvobitni naziv južne Baranje (Baranya). Između svetskih ratova se taj pojam znatno proširio na veći region trougla Dunav-Drava-Blatno jezero
Naziv Slavonija dolazi od latinske reči „Sclavonia“, kojom su bila označene oblasti, u kojima su živeli Sloveni. Slavonija je do 1918. godine zajedno sa Hrvatskom i Dalmacijom sačinjavala takozvanu „Trojnu kraljevinu“, koja je spadala pod Austro-Ugarsku Monarhiju.
Gradovi:
Osijek
Srem (nem. Syrmien, mađ. Szerémség) je jedna istorijska oblast između Dunava i Save, koja se na zapadu pruža do Vinkovaca, a na istoku do Beograda. Dve trećine Srema danas pripada Vojvodini, a jedna trećina Hrvatskoj.
Mesta:
Sremski Karlovci
Geografisch erstreckt sich das historische Banat über eine Fläche von rund 28.500 km², von denen heute – infolge der Friedensverträge in den Pariser Vororten nach dem Ersten Weltkrieg – 18.700 km² in Rumänien, 9.300 km² in Serbien und ein Rest von 270 km² in Ungarn liegen.
Gradovi:
Timişoara/Temišvar
Mesta:
Anina
Arad
Bela Crkva
Biled
Bocşa/Bokša
Charlottenburg/Šarlotenburg
Dognecea/Dogneča
Sânnicolau-Mare/Veliki Semikluš
Jimbolia/Žombolj
Lenauheim/Lenauhejm
Lugoj/Lugož
Neudorf/Novoselo
Niţchidorf/Nickidorf
Ocna de Fier/Okna de Fier
Oravița/Oravica
Maria Radna/Marija Radna
Reșița/Rešica
Sântana/Sintana
Tirol
Vršac
Gărâna-Brebu Nou/Garana-Vajdental
Zrenjanin
Regija Bačka (mađarski Bácska, nemački Batschka) je na zapadu i jugu omeđena Dunavom, a istočnu granicu čini Tisa. Na severu ne postoji prirodna granica; ona se proteže otprilike na liniji između južnomađarskih gradova Baje i Segedina (Szeged). Skoro devedeset procenata istorijskog predela Bačke pripada od završetka Drugog svetskog rata Srbiji; manji deo Mađarskoj. U okviru Srbije je Bačka danas deo Autonomne pokrajine Vojvodine. Ova regija se prvi put pominje u mirovnom sporazumu potpisanom 1699. godine u Sremskim Karlovcima.
Gradovi:
Novi Sad
Mesta:
Apatin
Hajós/Ajoš
Sombor
Vrbas
Na krajnjem severozapadu Rumunije leži okrug Satu Mare (mađarski Szatmár, nemački Sathmar) sa istoimenim okružnim gradom. Danas u ovom, poljoprivredom prožetom graničnom području, živi oko 370.000 ljudi. Na severu se Satu Mare graniči sa Ukrajinom, na zapadu sa Mađarskom. U skladu s tim je raznovrsno i stanovništvo okruga: ono se sastoji od Rumuna (58 procenata), Mađara (35 procenata), Nemaca (dva procenta) i ostalih grupa, pre svega Ukrajinaca i Slovaka (pet procenata).
Gradovi:
Satu Mare
Mesta:
Căpleni/Kapleni
Carei /Karej
Ardud
Urziceni/Urzičeni
Petreşti/Petrešti
Nemačka republika Baden-Virtemberg (Baden-Württemberg) ovde zastupa ostale regije, koje su povezane sa istorijom Podunavskih Švaba.